• #1 (bez naslova)

Autizam – jednaki u različitosti

Autizam – jednaki u različitosti

Tag Archives: regulacija

Pomoć u učenju kroz razvijanje emocionalne stabilnosti

11 Subota lip. 2016

Posted by Autizam - JuRA in edukacija, savjeti

≈ Komentiraj

Oznake

amigdala, braingym, emocije, emocionalna stabilnost, emocionalna zrelost, limbički sustav, moždano deblo, regulacija, učenje

Mnogi sustavi u djetetovom tijelu sudjeluju u kontroli emocija te iniciraju katkad složeni psihološki odgovor na emocije. U mozgu postoje dva sustava koji dijele važnu zadaću regulacije djetetovih emocija. Oba imaju jasne uloge ali sa različitim ciljevima na unutarnje i vanjske zahtjeve. No, međusobno su povezani u zajedničkom cilju prepoznavanja i obrađivanja emocija i emocionalnih potreba. Ti sustavi su odgovorni za emocionalno “uzemljenje” i regulaciju.

lymbic.png

Limbički sustav i moždano deblo 

Moždano deblo i strukture limbičkog sustava koje ga okružuju fokusiraju se iznutra na naše preživljavanje, emocionalne i neposredne potrebe. Limbički sustav je označen kao sustav koji je odgovoran za niže funkcije u moždanoj hijerarhiji što znači da ako dijete još nije razvilo niže razine učenja (motoričke vještine), neće moći na pravilan način funkcionirati na višim emocionalnim razinama. Nadalje, to može uzrokovati emocionalnu nezrelost i da se dijete u nekim situacijama zablokira, te reagira strahom ili panikom.

Moždana kora

Moždana kora regulira više funkcije poput interakcije i emocionalnog odgovora na vanjski svijet. Ako dijete ne funkcionira na nižim razinama, neće funkcionirati ni funkcije moždane kore u regulaciji viših funkcija. Djetetova sposobnost regulacije svojih emocija i odgovora na njih u smislu logičkog i racionalnog razmišljanja će biti ugrožena.

Kako emocije utječu na učenje

Odrasle osobe kroz višestruka iskustva i prilagodbe u ponašanju uokvire svoje emocije na društveno prihvatljiv način, a da pritom uspiju postići zadovoljavajući odgovor u danoj situaciji. Dijete to neće uvijek biti u mogućnosti, pogotovo ako ima nedovoljno razvijen limbički sustav. Iskustva i mehanizmi nošenja se razlikuju od djeteta do djeteta, te su nedovoljno razvijeni. Ono dijete koje ima poteškoće u učenju može biti ometeno mnogim čimbenicima pri učenju u određenom prostoru, te to može potaknuti različite emocije koje vode do visoke razine stresa, sloma, tantruma, pa čak i potpunog isključivanja. Suočeno frustracijama, brigom, tugom ili sramom, dijete gubi pristup pamćenju, razumijevanju, te ponekad i mogućnošću povezivanja. Sam prijedlog čitanja na glas u razredu kod tog djeteta može izazvati paniku. Dijete u strahu postiže slabiji učinak i nije u stanju savladati nove informacije. Mnoga djeca zbog emocionalnog stresa imaju oslabljeni intelektualni kapacitet.  Ovakvo stanje je često prisutno kod djece sa teškoćama u učenju i razvojnim kašnjenjem. U mnogo slučajeva njihove emocije nalikuju prekidaču, te kada su u povišenom emocionalnom stanju, njihova sposobnost učenja slabi.

emotions

Dijete vremenom nauči prepoznati osnovne emocije povezane sa predmetima, osobama i situacijama. Dijete nauči što je dobro, loše, što mu se sviđa ili ne sviđa. Nije čudno da sposobnost učenja pada ukoliko se u učionici nalazi više loših iskustava od pozitivnih. Važno je zapamtiti da ako djetetov mozak ne radi na odgovarajući način na nižim razinama, ne može raditi niti na višim razinama. Te funkcije (mirno sjedenje, reguliranje emocija, prikladno ponašanje i odgovaranje na društvene zahtjeve) trebamo učiniti automatskima prije nego dijete postane sposobno čitati, riješiti zadatak, pisati ili odgovarati na pitanja. Zbog emocionalnog stanja ili nerazvijenog limbičkog sustava se energija potrebna za slušanje uputa i vježbanje zadataka troši na reguliranje emocija i smirivanje.

Moramo priznati da emocije postoje. Povezanost djetetovih emocija i sposobnosti učenja je zanemarena. Djeca ne uče emocije na isti način kao abecedu ili nove riječi. Učitelji, roditelji i asistenti ne mogu na jednostavan način mijenjati djetetova emocionalna stanja, ali ih ne bi trebali niti ignorirati. Pripremanjem okruženja koje je podrška djetetovom emocionalnom razvoju nećemo samo podilaziti djetetovim emocijama, nego ćemo stvoriti preduvjet za bolje učenje i kritičko razmišljanje.

Regulacija emocija: Moždano deblo i limbički sustav

Moždano deblo i limbički sustav su međusobno opsežno povezani kroz tjelesne sustave, organe i osjetilne živce, te neprestano reagiraju i reguliraju tjelesne funkcije. Retikularni aktivacijski sustav, koji se nalazi na vrhu moždanog debla, se ponaša poput alarma i regulira pažnju integriranjem senzornih podataka. Limbički sustav ima ključnu ulogu kao emocionalni regulator, te upravlja pamćenjem. Emocije i pamćenje su međusobno povezani i grade emocionalno pamćenje koje stvara djetetove reakcije na određene situacije, iskustva i učenje.

Druga važna struktura u emocijama je amigdala koja se smatra vratarom emocija u mozgu. Smještena je na granici između donjih struktura limbičkog sustava i moždane kore. Prvenstvena zadaća joj je filtriranje dolaznih senzornih informacija i započinjanje procesa odgovaranja na njih.

Sve strukture limbičkog sustava su izrazito međusobno aktivno povezane, a sam limbički sustav se sastoji od limbičkog režnja, hipokampusa, amigdale, hipotalamusa i prednjeg dijela talamusa. Njihova međusobna povezanost je vrlo složena i zajedno sudjeluju u svim ponašanjima. Emocije moraju biti koordinirane racionalnim ponašanjem kroz pripravnost retikulacijskog aktivacijskog sustava.

amygdala2.png

Regulacija emocija: Moždana kora

Moždana kora zauzima najveći dio našeg mozga. Sastoji se od živčanog tkiva i okružuje limbički sustav. Moždana kora ima sljedeće primarne uloge:

  • Prima, organizira i interpretira senzorne informacije
  • Donosi razumne odluke
  • Stvara emocionalni odgovor

lrbrain

Znamo da desna polutka mozga ima značajnu ulogu u reguliranju emocija, dok je lijeva više fokusirana na logičko razmišljanje i zaključivanje. Dok se lijeva strana mozga (organizacija i logika) u potpunosti ne razvije, predškolska djeca više koriste desnu stranu mozga (kreativnost i emocije). Na primjer, desna strana je fokusirana na prepoznavanje lica, gesta i boje glasa kod učitelja, dok se lijeva fokusira na ono što je učitelj rekao. Obje polutke različito odgovaraju na suprotne emocije. Lijeva strana obrađuje pozitivne emocije koje dovode do društvenog ponašanja poput smijeha, radosti i uzbuđenja. S druge strane, desna polutka obrađuje negativne emocije u svrhu povlačenja (tuga, strah, gađenje).

 

“Crossing the Midline” vježbe za emocionalnu stabilnost

Iz tog razloga koriste se “Crossing the Midline” aktivnosti kako bi se potaknule obje moždane polutke na zajednički rad. Kada obje strane rade zajedno, dijete ima na raspolaganju veću sposobnost emocionalne regulacije, pa tako i učenja.

 

“Top to Bottom” vježbe za emocionalnu stabilnost

Ove vježbe potiču razvoj limbičkog sustava i moždane kore za emocionalnu stabilnost. Vježbama se prelazi gornjim dijelovima tijela preko donjih, a dijeli ih zamišljena linija. Vježbe pomažu djetetu stabilizirati emocije, osjećaj za vrijeme, ritam, a time i pomažu pri učenju.

Top to Bottom vježbe – video

 

 

 

 

Autizam – jednaki u različitosti

Autizam – jednaki u različitosti

Što je autizam?

Autizam je vrlo složeni biološki razvojni poremećaj mozga. Osnovno obilježje autizma je slaba socijalna interakcija i komunikacija i ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Obuhvaća spektar poremećaja koji se kreću od blagih do teških, a češći je kod muškaraca nego kod žena.

Znakovi autizma

Prvi znakovi autizma. Dijete: - ne ostvaruje kontakt očima (npr. kod hranjenja) - ne uzvraća osmijeh - ne reagira na svoje ime ili na glas bliske mu osobe - ne prati pogledom predmet koji mu pokazujete - ne koristi nikakve pokrete za komuniciranje - ne započinje maženje niti reagira na maženje - ne imitira pokrete i izraze lica roditelja - ne pokazuje interes ili sreću pri interakciji s drugima Kasniji znakovi autizma - nesposobnost stvaranja prijateljstva i bliskih odnosa - nesposobnost igranja u društvu - ponavljajuća ponašanja (npr. vrćenje u krug) i neuobičajena upotreba jezika (npr. vrištanje i čudni zvukovi) - prevelika okupiranost određenim objektima i aktivnostima - nemogućnost obavljanja nekih rutina

Dijagnostika autizma

Da bi se što uspješnije postavila dijagnoza poremećaja iz autističnog spektra potreban je multidisciplinarni pristup, te što objektivnija dijagnostička sredstva. Prvi korak je upoznavanje pedijatra sa poteškoćama Ovisno o poteškoćama, nadalje je potrebno provesti različite pretrage te uključiti i druge specijaliste koji bi trebali raditi kao tim da shvate što nije u redu (psiholog, logoped, neuropedijatar, dječji psihijatar itd.). Tijekom obrade mogu se koristiti i dijagnostičke metode poput EEG-a, MR snimanja, testiranja sluha, te laboratorijska, genetska, imunološka i metabolička testiranja.

Terapija autizma

Za autizam još ne postoji lijek. Postoje niz tretmana koji pomažu djeci u svakodnevnom normalnom fukcioniranju kroz razne tehnike učenje osnovnih vještina, privikavanje na senzorne podražaje. Terapijski postupci koji se najčešće primjenjuju u radu s djecom s autizmom su komunikacija putem slika (PECS), primijenjena bihevioralna analiza (ABA terapija), Floor Time terapija, podučavanje socijalnih vještina putem socijalnih priča i slično. Što se farmakoterapije tiče, ona se smatra učinkovitom i potrebnom u određenim slučajevima. No, farmakološki pristup bi ipak trebao biti pomoćni, a ne glavni pristup tretmanu autizma.

Kategorije objava

Arhiva objava

  • Lipanj 2017
  • Svibanj 2017
  • Ožujak 2017
  • Veljača 2017
  • Siječanj 2017
  • Prosinac 2016
  • Studeni 2016
  • Listopad 2016
  • Rujan 2016
  • Kolovoz 2016
  • Srpanj 2016
  • Lipanj 2016
  • Svibanj 2016
  • Travanj 2016
  • Ožujak 2016
  • Veljača 2016
  • Siječanj 2016
  • Prosinac 2015
  • Studeni 2015
  • Listopad 2015

RSS linkovi

  • RSS - Objave
  • RSS - Komentari

Statistika

  • 186.310 hits

Unesite svoju adresu e-pošte za pretplatu na blog i primajte obavijesti o novim objavama putem e-pošte.

Pridružite se 59 drugih pretplatnika.

Napravi besplatnu web stranicu ili blog na WordPress.com.

Privatnost i Kolačići: Ova web-stranica koristi kolačiće. Nastavkom korištenja ove web-stranice prihvaćate korištenje kolačića.
Kako bi saznali više, uključujući kako kontrolirati kolačiće, pročitajte ovdje: Politika kolačića
  • Prati Pratim
    • Autizam - jednaki u različitosti
    • Pridruži se 59 drugih sljedbenika
    • Already have a WordPress.com account? Log in now.
    • Autizam - jednaki u različitosti
    • Prilagodi
    • Prati Pratim
    • Prijavi se
    • Prijava
    • Prijavi ovaj sadržaj
    • View site in Reader
    • Upravljanje mojim Pretplatama
    • Sakrij ovu traku
 

Učitavanje komentara...