autismGI

U usporedbi sa neurotipičnom djecom, djeca sa poremećajem iz autističnog spektra nemaju jedinstvenog obrasca ili abnormalnih rezultata na endoskopskim pretragama ili drugim testovima za gastrointestinalne poremećaje. Rezultat je to istraživanja koje je objavljeno u časopisu JPGN (Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition). Taj časopis je službeni glasnik Europskog i Sjevernoameričkog društva za gastroenterologiju, hepatologiju i nutricionizam. Studija ne pronalazi dokaze upalnih promjena stanica crijeva, kao ni manjak enzima laktaze (enzim za probavu šećera laktoze iz mlijeka). Također nisu pronađeni ni dokazi propusnih crijeva (leaky gut). Ovi rezultati podižu pitanja o ranijim znanstvenim i neznanstvenim izvještajima istraživanja koja su povezivala gastrointestinalne abnormalnosti sa autizmom i ponašanjem autističnih osoba.

Znanstvenici su uspoređivali rezultate dobivene kod 61 djece sa autizmom koji su promatrani zbog probavnih tegoba kao što su abdominalna bol i zatvor. Rezultati su uspoređivani sa onima kod 50 neurotipične djece koji su prolazili kroz ista testiranja. Testiranja su provođena kao dio rutinske zdravstvene skrbi, te nisu rađena isključivo radi istraživanja.

Znanstvenici su bili usredotočeni na određene abnormalnosti koje su ranije bile povezane sa autizmom – upalne promjene crijeva, manjak enzima laktaze (intolerancija na laktozu), te povećanu crijevnu propusnost (leaky gut).

Biopsija crijeva je pokazala blage upalne promjene kod djece sa autizmom, iste kao i kod neurotipične djece. Markeri za gore navedene poremećaje su bili isti kod djece s autizmom kao i neurotipične djece.

„Djeca sa autizmom imaju promijenjeno ponašanje koje utječe na socijalnu interakciju, te verbalnu i neverbalnu komunikaciju. Česti problemi kao što su vraćanje kiseline i zatvor mogu dovesti do atipičnih simptoma kod djeteta sa autizmom kao što su agresivno i autoagresivno ponašanje. Zbog toga probavni problemi koji se lagano prepoznaju kod neurotipične djece, kod djece sa autizmom lagano prođu neopaženo. Ovi neobični simptomi vode na zaključak da autistično ponašanje može biti povezano sa gastrointestinalnim poremećajima. Štoviše, ti poremećaji doprinose razvitku autizma. Neki roditelji i kliničari su primijetili poboljšanja kod autističnog ponašanja i gastrointestinalnih simptoma prilikom posebnih dijeta i drugih „znanstveno neutemeljenih intervencija.“

No, nova studija baca sumnje na povezanost autizma i gastrointestinalnih poremećaja zbog nedostatka značajnih razlika crijevne upale, manjka laktaze i povećane propusnosti crijeva između dvije skupine djece. Rezultati ove studije pokazuju da se djeca sa autizmom trebaju testirati na uobičajene gastrointestinalne probleme, te da ne postoje dokazi koji bi podržali teoriju da gastrointestinalni problemi uzrokuju autizam i autistično ponašanje.

Znanstvenici naglašavaju kako su nalazi endoskopskih i ostalih testiranja kod djece sa autizmom jednaki onima kod neurotipične djece sa istim probavnim simptomima. No, dodaju kako testiranje djece sa autizmom koja imaju prateća zdravstvena stanja kao što su upalna bolest crijeva, malapsorpciju ili intoleranciju na laktozu mogu biti zahtjevna jer su njihovi simptomi atipični.

Istraživanje je dostupno ovdje