Mnoga djeca s poremećajem iz autističnog spektra mogu pokazivati odstupanja u razvoju još dok su bebe, što se posebno odnosi na njihove društvene i komunikacijske vještine. Zbog toga što djeca s autizmom počinju sjediti, puzati i hodati na vrijeme, manje očita odstupanja u razvoju kao što su grimase, igra uloga i komunikacija često prođu neopaženo. Uz razlike u kašnjenju govora i ponašanju, roditelji mogu primijetiti i razlike u odnosu djeteta prema svojim vršnjacima.
Simptomi, njihova količina, pa i intenzitet mogu značajno varirati od slučaja do slučaja.
Socijalne razlike kod djeteta s poremećajem iz autističnog spektra:
- vrlo malo ili uopće ne uspostavlja kontat očima
- ne reagira na roditeljev osmijeh ili druge izraze lica
- ne prati predmete koje mu roditelj pokazuje
- ne pokazuje roditeljima predmete kada želi da ih oni vide
- ne donosi igračke da ih pokaže roditeljima
- vrlo često nema odgovarajuće izraze lica
- ne može razaznati po izrazu lica što roditelj misli ili želi da ono napravi
- ne pokazuje empatiju prema drugima
- ne može uspostaviti prijateljstvo ili je nezainteresino za uspostavljanje prijateljstva
Komunikacijske razlike kod djeteta s poremećajem iz autističnog spektra
- Ne pokazuje prstom na predmete kako bi pokazalo potrebu za tim predmetima
- ne izgovara niti jednu riječ u dobi od 16 mjeseci
- ponavlja za drugima riječi ili rečenica bez razumijevanja značenja (eholalija)
- ne reagira na dozivanje imenom, ali reagira na druge zvukove
- krivo koristi zamjenice, najčešće drugima kaže “ja”, a za sebe “ti”
- često izgleda kao da niti ne želi komunicirati
- ne započinje razgovor ili ga ne može nastaviti
- ne koristi igračke kako bi prikazalo ljude u stvarnom životu, te se ne igra uloga
- vrlo dobro ponavlja pokazano – posebice brojeve, slova i TV reklame
- može izgubiti već stečene vještine, kao npr. govor (regresija) što se najčešće događa u dobi između 15 i 24 mjeseci života
Razlike u ponašanju kod djeteta s poremećajem iz autističnog spektra (ponavljajuće i opsesivno ponašanje)
- vrti se, ljulja, prepliće prste, dugo hoda na prstima ili maše rukama (stereotipno ponašanje)
- voli rutine, redoslijed i rituale. Ne voli promjene
- zaokupirano je svega s nekoliko i neuobičajenih aktivnosti, te je u stanju istu stvar ponavljati kroz cijeli dan
- igra se sa dijelom igračke, a ne cijelom (npr. vrti kotač kamiona)
- čini se kao da ne osjeća bol
- može biti neosjetljivo ili preosjetljivo na mirise, zvukove, svjetlo, teksture i dodir
- neobična upotreba vida ili pogleda, gleda u predmet iz čudnih kuteva
Kako razlikovati dijete s poremećajem iz autističnog spektra od tipično neurorazvijenog djeteta
Sa 12 mjeseci
- dijete tipičnog neurorazvoja okrene glavu kada ga se pozove imenom
- dijete s poremećajem se neće okrenuti niti nakon nekoliko poziva imenom, dok će s druge strane reagirati na druge zvukove
Sa 18 mjeseci
- dijete sa kašnjenjem u govoru će pokazivati predmete, koristiti izraze lica i geste kako bi nadomjestilo nedostatak govora
- dijete s poremećajem iz autističnog spektra neće pokušavati nadomjestiti izostanak govora ili će govor biti ograničen na eholaliju
Sa 24 mjeseci
- dijete s tipičnim neurorazvojem će dijeliti osjećaje s roditeljima kada na primjer donese crtež
- dijete s poremećajem iz autističnog spektra će donijeti predmet roditelju, ali neće ga gledati u oči i dijeliti osjećaje, niti oduševljenje u zajedničkoj igri
Vjerujte svojem instiktu
Ukoliko imate sumnje u način na koji se vaše dijete igra, uči, govori, ponaša ili kreće razgovarajte sa djetetovim pedijatrom. Zapamtite da vi najbolje poznajete svoje dijete i da su vaše sumnje važne. Zajedno ćete s pedijatrom pronaći najbolji način kako da pomognete svom djetetu. Ako niste sigurni u savjete pedijatra potražite drugo mišljenje. Nemojte čekati. Brza reakcija danas može donijeti veliku razliku sutra.
Informacije u ovom članku ne bi se smjele koristiti kao zamjena za mišljenje pedijatra. Da bi se što uspješnije postavila dijagnoza poremećaja iz autističnog spektra potreban je multidisciplinarni pristup, te što objektivnija dijagnostička sredstva. Prvi korak je upoznavanje pedijatra sa poteškoćama. Ovisno o poteškoćama, nadalje je potrebno provesti različite pretrage te uključiti i druge specijaliste koji bi trebali raditi kao tim da shvate što nije u redu (psiholog, logoped, neuropedijatar, dječji psihijatar itd.). Tijekom obrade mogu se koristiti i dijagnostičke metode poput EEG-a, MR snimanja, testiranja sluha, te laboratorijska, genetska, imunološka i metabolička testiranja.
Autizam - jednaki u različitosti 